Lagonda [08. 10. 2012.] |
Pitanje. Ako nadjem neke stare fotografije na netu, nekim stranicama, nasim po mogucnosti, i ako odlucim to objaviti na svojoj nekoj stranici zanima me tocno sto i kako s tim objavljivanjem. Naime, zelio bih prikupiti nekolicinu starih fotografija i objaviti ih. Trebam li imati dopustenje vlasnika tog sajta (fotografija) ili je dovoljno samo navesti izvor od kud sam fotografiju skinuo? Ako netko zna konkretno sto i kako. Bez nekih nagadjanja. Puno fala. :) |
photo_rookie [08. 10. 2012.] |
u svakom slučaju bi trebalo navesti izvor slika, a ne bi škodilo i pitati vlasnika sajta sa kojeg bi to skinuo da bi postavio na svoj sajt |
cigo [08. 10. 2012.] |
kolko starih? mislim da nakon 50 godina od nastanka necega vise nema autorskih prava. (ili 50g od smrti autora). mozda se varam |
vipe [08. 10. 2012.] |
cigo ne zajebaji... sad me strah da me netko neće ukebiti u mraku :P :)))) |
sokol [08. 10. 2012.] |
Sedamdeset godina nakon smrti autora su na snazi i materijalna i moralna autorska prava, tek tada, ali samo ako autor nije na nikoga prenio autorska prava, prestaju materijalna autorska prava, ali moralna autorska prava ne prestaju nikada, i ona su neprenosiva, mislim da je to tako ! |
Tomislaw [08. 10. 2012.] |
@lagonda: nisi li si sam odgovorio na to pitanje? Jedino kaj si onda bil "s druge strane šanka". :-) |
MDC [08. 10. 2012.] |
@Tomislaw,baš sam i ja štel taj link navesti,jer mi je strana dobra i završila je u bookmarcima :) |
Lagonda [08. 10. 2012.] |
Tomek, nisi me bas shvatil kaj sam pital. Ne kazem da zelim ukrasti fotku, nego dal trebam navesti sajt od kud sam uzel ili trebam ipak imati neko pismeno dopustenje od vlasnika sajta? A sto ako ni on nije vlasnik fotografije, nego netko drugi? Sto onda? Ti spominjes slucaj gdje je covjek skinuo moju fotku bez ikakvog navadjanja, pitanja, a kasnije dao odgovor da pojma nema kako se to naslo u njegovoj galeriji ni od kud ju je skinuo. A mogao je samo sa dva mjesta skinuti gdje sam ju ja stavio. Tak da ne mijesaj kruske i jabuke. Pitam sto se radi u praksi (osim kradje) i sto je potrebno da sve bude ipak legalno i normalno i jel netko to radio. |
Tomislaw [08. 10. 2012.] |
Lagonda, ja sam shvatil kak si ti napisal, a kaj si ti mislil, zbilja nebi znal :-) da citiram: "Ako nadjem neke stare fotografije na netu, nekim stranicama, nasim po mogucnosti, i ako odlucim to objaviti na svojoj nekoj stranici zanima me tocno sto i kako s tim objavljivanjem.". E sad, možda si ti mislil na hotlinkanje (doduše, ovo ni pravi izraz al ne znam za bolji), odnosno, embedanje fotke s vlasnikovog sajta na svoj sajt, ali da je fotka i dalje na originalnom sajtu. To ti dođe na isto ko i da si skinul fotku i bubnul ju na svoj sajt, sad, potpisal ti autora il ne, dođe ti na isto, uzel si mu fotku. Sve u svemu, da ne kompliciram. Fino kontaktiraš autora i pitaš di ko šta kak i kad. |
sokol [08. 10. 2012.] |
Moraš prvo krenuti istražiti tko je autor fotografije, i vidjeti tko je sada ako autor nije živ, nositelj autorskog prava. Nemoj se igrati sa objavom tipa, meni rekel vlasnik sajta da ju mogu uzeti i objaviti. U tom slučaju može ti se dogoditi da jednog dana dobiješ pismo odvjetnika onoga tko je nositelj autorskog prava na tu fotografiju, a to pismo neće biti baš ugodno niti jeftino. I nikoga neće biti apsolutno uopće briga tko je tebi što rekao ili dozvolio po principu rekla kazala. Bez da ugovorom riješiš autorskopravne odnose, ne objavljuj ništa. Ako baš nikako ne možeš naći tko je autor, zaboravi tu fotografiju. Jer odgovoran je onaj tko objavi fotografiju, a ne onaj koji nešto kaže ! |
photo_rookie [08. 10. 2012.] |
@ sokol - autorska prava naslijeđivanjem prelaze na nasljednike autora kao dio ostavine,bilo oporukom bilo po zakonskom nasljeđivanju, a kaj se tiče izjave da moralna autorska prava ne prestaju nikada, ako bi bila neprenosiva onda bi prestajala smrću autora, što nije u duhu našeg pravnog sustava. autor je uvijek autor tog djela, samo što protekom zakonskog roka utrnjuje pravo zahtijevati naknadu za upotrebu tog djela |
sokol [08. 10. 2012.] |
Ma dobro, slažem se za ovo s nasljeđivanjem, ali samo pod pretpostavkom da autor za života bilo kakvim pravnim aktom autorska prava nije prenio nekoj drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi. Međutim kad sam rekao da su moralna autorska prava neprenosiva, mislio sam pod tim da se nikada pa i nakon smrti autora, ne može i ne smije nikoga drugoga navesti kao autora fotografije, stoga nije logično da nasljednici nasljede moralno autorsko pravo, jer bi to značilo da se njih potpisuje kao autora fotografije. Ono jedino što nasljednici nasljeđuju po pitanju moralnog autorskog prava, je pravo na odštetu u slučaju da netko povrijedi moralno autorsko pravo pokojnog autora, a čije su materijalno autorsko pravo nasljedili. |
elvis [08. 10. 2012.] |
Mislim da je Lagondina ideja bila "skidanje" fotografija kojima se autor niti ne zna, eventualno se može govoriti o "skeneru" tj o osobi koja je skenirala original ili čak kopiju. Na primjer, fotografije objavljene na skarabej.com, o kojima se često ne zna ni tko je na fotografija a kamoli tko ih je snimio. Da li se mogu imati autorska prava na skeniranu verziju? |
Lagonda [08. 10. 2012.] |
Joj tomek, sto si stariji, to si kompliciraniji... :) @sokol: Naravno, ni ne mislim ici na ono rekla-kazala jer znam kaj to znaci. Onda cu krenuti od fotografija za koje znam tko su autori. Logicno. Pa onda dalje ici pitati... Ali, elvis je isto dobro pital. Nadjes neku fotku koja je skenirana i stoji negdje na webu, kako mozes znati tko je autor te fotke? Mozes pitati nekog na sajtu, al ne mora nitko znati, neg su oni to pokupili ovdje, koji je pokupio ondje i tak u krug... Kako u tom slucaju tocno znati? Ili i ignorirati i takve fotke radi kompliciranosti istrazivanja? :) |
sholky [08. 10. 2012.] |
Ovo si drzim na desktopu za slucajeve kad meni netko nesto krade: 1. Autorsko pravo pripada, po svojoj naravi, fizickoj osobi koja stvori autorsko djelo. 2. Autor djela je fizicka osoba koja je autorsko djelo stvorila. 3. Autoru pripada autorsko pravo na njegovu autorskom djelu cinom samog stvaranja autorskog djela. 4. Autor ima pravo odrediti hoce li, kada, gdje, kako i pod kojim uvjetima njegovo autorsko djelo biti prvi put objavljeno. 5. Autor ima pravo biti priznat i oznacen kao autor djela. 6. Osoba koja javno koristi autorsko djelo dužna je pri svakom korištenju naznaciti autora, osim ako autor u pisanom obliku izjavi da ne želi biti naveden ili ako nacin pojedinoga javnog korištenja autorskog djela onemogucava navodenje autora. 7. Autor ima pravo usprotiviti se deformiranju, sakacenju i slicnoj izmjeni svojega autorskog djela, te uništenju kao i svakom korištenju autorskog djela na nacin koji ugrožava njegovu cast ili ugled. Dakle, navesti izvor definitivno moras, ali ako izvor i je naveden mislim da to samo umanjuje tezinu krade, koja je jos uvijek krada. To sto su fotke stare samo dodatno komplicira stvari, ali osnovni zakoni svejedno vrijede. :) |
nik [08. 10. 2012.] |
Kome se da čitati: Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima. Poglavlje 7. VREMENSKA OGRANIČENJA AUTORSKOG PRAVA OPĆA ODREDBA O TRAJANJU AUTORSKOG PRAVA Članak 99. Autorsko pravo traje za života autora i sedamdeset godina nakon njegove smrti, bez obzira kada je autorsko djelo zakonito objavljeno, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. TRAJANJE AUTORSKOG PRAVA ZA KOAUTORSKO DJELO Članak 100. (1) Ako su koautori iz članka 11. ovoga Zakona nositelji zajedničkoga autorskog prava na stvorenom autorskom djelu, rok iz članka 99. ovoga Zakona računa se od smrti koautora koji je najduže živio. (2) U pogledu audiovizualnih djela, rok iz članka 99. ovoga Zakona računa se od smrti posljednje preživjele od sljedećih osoba: glavni redatelj, autor scenarija, autor dijaloga i skladatelj glazbe posebno skladane za korištenje u tom djelu. TRAJANJE AUTORSKOG PRAVA ZA ANONIMNO AUTORSKO DJELO Članak 101. Autorsko pravo na anonimnom autorskom djelu traje sedamdeset godina od zakonite objave tog djela. Ako autor tijekom tog razdoblja otkrije svoj identitet, primjenjuje se rok iz članka 99. ovoga Zakona. TRAJANJE AUTORSKOG PRAVA ZA AUTORSKO DJELO OBJAVLJENO POD PSEUDONIMOM Članak 102. Autorsko pravo na autorskom djelu objavljenom pod pseudonimom traje sedamdeset godina od zakonite objave tog djela. Ako pseudonim ne ostavlja nikakvu sumnju u pogledu identiteta autora, primjenjuje se rok iz članka 99. ovoga Zakona. TRAJANJE AUTORSKOG PRAVA ZA AUTORSKO DJELO OBJAVLJENO U DIJELOVIMA Članak 103. Ako se trajanje autorskog prava računa od zakonite objave autorskog djela, a to djelo se objavljuje u svescima, dijelovima, nastavcima, izdanjima ili epizodama, taj se rok za svaki takav dio računa zasebno. TRAJANJE AUTORSKOG PRAVA ZA NEOBJAVLJENO AUTORSKO DJELO Članak 104. Ako se trajanje autorskog prava ne računa ni od smrti autora, niti je autorsko djelo bilo zakonito objavljeno, autorsko pravo prestaje protekom sedamdeset godina od kada je autorsko djelo nastalo. RAČUNANJE ROKOVA Članak 105. Rokovi trajanja autorskog prava određeni ovim Zakonom računaju se od 1. siječnja godine koja neposredno slijedi godinu u kojoj je nastala činjenica od koje se računa početak roka. UČINCI ISTEKA ROKA Članak 106. (1) Prestankom autorskog prava, autorsko djelo postaje javno dobro, te se može slobodno koristiti uz obvezu priznanja autorstva, poštivanja autorskog djela te časti ili ugleda autora. (2) Protiv onih koji ne poštuju obveze iz stavka 1. ovoga članka nasljednici autora, udruge autora kojima je autor pripadao, druge osobe koje za to imaju pravni interes te Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ovlašteni su zahtijevati prestanak povrede te obveze. |
prodz [09. 10. 2012.] |
Hahaha, clanak 22283881.3 3/4 .....kako je to sve smjesno. Mozda da je autor ziv bi rekao: pa objavi tu fotku ako bas toliko zelis, nema frke, sta toliko komplicirate... |
nik [09. 10. 2012.] |
Kako se uzme, prozd :)) Nije smiješno ako ti legne tužba. A pokazalo se i kako autorima nije smiješno kada vide svoju fotku "negdje" bez da su dali dopuštenje, ma koliko prije toga bili nonšalantni prema upotrebi svojih fotografija od treće strane. |
elvis [09. 10. 2012.] |
Sve navedeno stoji, ali što s fotografijama koji su skenovi fotografija iz početka/sredine prošlog stoljeća, za koje nitko ne zna ni kada točno, ponekad ni gdje, a kamoli tko ih je fotografirao? |
sokol [09. 10. 2012.] |
Elvis, ništa, ti skenovi recimo starih fotografija ili razglednica su ako se neovlašteno objave, piratstvo i povreda autorskog prava. Ako ti skeniraš recimo razglednicu. Nikom ništa ako ti stoji u hardu ili ju gledaš na svom monitoru, ali ako ju negdje objaviš bez dozvole autora ili nositelja autorskog prava ako je autor pokojni, to je onda grubo kršenje autorskih prava i može ići tužba. Ti možeš skenirati ali ako želiš objaviti moraš kontaktirati onoga tko raspolaže autorskim pravima, ako ga ne možeš naći, onda ništa, neka stoji i dalje na hardu i na monitoru, ne objavljuj niti slučajno ! |
nik [09. 10. 2012.] |
Sokole, nisam siguran kako si u pravu. Vidi iznad što zakon kaže o trajanju autorskog prava - 70 godina nakon ovoga ili onoga, ovisi. Prestankom autorskog prava, autorsko djelo postaje javno dobro, te se može slobodno koristiti uz obvezu priznanja autorstva, poštivanja autorskog djela te časti ili ugleda autora (ovo je copy-paste iz Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima). Po toj logici bilo kojoj fotografiji snimljenoj prije 2. svjetskog rata istekla su autorska prava i može se koristiti "uz obvezu priznanja autorstva, poštivanja autorskog djela te časti ili ugleda autora". Druga stvar je materijalno pravo vlasnika autorskog djela. Koji može, ali i ne mora, dozvoliti npr. fotografiranje neke slike ili kipa. Ili recimo Mozatrova djela - nakon isteka zakonom propisanog roka postala su javno dobro, međutim to ne znači kako se smije kopirati nosač zvuka s Mozatrovim djelima, koji je izveo određeni orkestar (osim ako i njemu također nije istekao rok trajanja autorskog prava). |
Nemate ovlasti aktivnog sudjelovanja. Morate biti registrirani i prijavljeni.
Zbog nekog doista blesavog EU zakona dužni smo vas informirati da i naš Fotozine rabi cooki-e (kažu da su to “kolačići”) kao i valjda 99.999% stranica na kugli zemaljskoj. Za izvan nje nemamo informacija. S tim keksima mi ne otkrivamo vašu dob, visinu, debljinu, sposobnost kadriranja, lažiranje exifa i niš takvoga, već nam samo pomažu da se logirate i tak to. A kaj sad možete? kliketnut dole i reć poruci izazvanoj idiJotskim zakonom adio… (A mi smo vas zakonski informirali :P ;))