Možda je stvar između ostaloga u tome što nam je omogučila da shvatimo svjetlo i svjetlopisanje zapraf svjetlocrtanje. Bez nje danas ne bi bilo fotografije, filma, multimedijalnih umjetnosti - svega onoga što za stvaranje koristi svjetlo. A svjetlo je trebalo zabilježiti.

Znam da Rembrandta smatraju vrhunskim majstorom svjetla u slikarstvu, ali Vermeer je tu svjetlo doveo na više i više razine od samoga Rembrandta, zna se da je koristio za svoje slikarstvo camere obscure, nisu njegove slike baš tako jednostavne kako se misli, one su i matematika svjetla i s svjetlom povezane geometrije ...

A prva stvar koju ja kao fotograf moram čak i podsvijesno primijetiti je - svjetlo i tek nakon toga ide geometrija i ostalo.

Vermeer and the Camera obscura - interesantno štivo (i o svjetlu) ako nekoga zanima

Haaaaa ... ufff, sada si mi dao materijala za istraživanje da je to bilo i mnogo ranije od Vermeera. Toliko duboko ni sam nisam zalazio ...

Znam da postoje i neka istraživanja pa čak i dokumenti da je Vermeer dao sređivati stakla za opscuru kod optičara koji je bio u istoj ulici gdje je imao kuću i atelje ...

Ali i pitao si pizanje da: "Čemu camera obscura?"...

Moja pretpostavka iz svih zaključaka je: svjetlo i bilježenje svjetla, dugo te neshvaćene fizikalne pojave zvane svjetlo (nekako baš kao i astronomija onoga doba) ...

Znam da nije baš tako jednostavno ali opet mi se čini i da nije sve to bilo tek puko pomagalo slikarima ....

Evo jedne male serije (izrezaka) videa (iz BBCove TV serije) na temu Vermeerove kamere opskure;

1/4 The madness of Vermeer - Secret Lives of the Artists

2/4 The madness of Vermeer - Secret Lives of the Artists

3/4 The madness of Vermeer - Secret Lives of the Artists

4/4 The madness of Vermeer - Secret Lives of the Artists

Eto pa si me zarazio, pa sam proveo vikend čitajući i proučavajući i dalje ... ma sve do Leonarda sam došao.

Vidiš, i opet kažem tvoje pitanje je bilo: "Čemu camera obscura" i to ćete razglabati tamo na predavanju u Fotoklubu.

Onaj zaključak do kojega sam ja došao bio je da je ona (nažalost) bila izvrsno i fascinantno pomagalo slikarima da prikažu svjetlo. Vermeer je u tome bio nenadmašan, njegova su djela baš matematika svjetla, možeš pogledom prelaziti po njima i otkrivati novi i novi upliv svjetla ...

Ali mislim: bila je samo pomagalo, projicirana na slikarsko platno nada kojim se radilo. Sigurno je da su umjetnici tada kroz stoljeća njenoga korištenja shvatili njen značaj i snagu i željeli je razviti. I zabilježiti ono što ona može stvoriti. Ali mislim da tu je nastao problem ...

Camera obscura nažalost nije imala mogućnost trajnog bilježenja slike na neki medij, to je jednostavno bio način projiciranja svjetlosti. Princip rada današnjih kamera i fotoaparata zasniva se baš na ulasku svjetlosti u "tamnu komoru" kroz maleni otvor i zatim na bilježenju te svjetlosti. Dagerotipija, kalotipija, klasični film, digitalni - to su sve mediji. Stoljećima je bilo puno eksperimentiranja sa medijima za bilježenje kod camere obscure ali nijedan nije zaživio. Zatim je tehnološki razvoj bilježenja slike otišao u drugom smjeru - prema fotografiji ... a ona je bila u mogućnosti da bude zabilježavana na medijima.

Čini mi se da je to bila ona njena nesretna sudbina ...

Makar - interesantno je pitanje a kako su je ondašnji umjetnici doživljavali i kako su je sagledavali, moguće je da oni o njoj nisu razmišljali onako kako mi sada razmišljamo: "fotografski" - a što se bilježi na medijima

Draga @agni i dragi @Boddhi, radujeme da ste se uključili u ovaj 'bla-bla' forum fotozina i Hvala Vam na sudjelovanju. Ima još mnogo detalja na tu temu koje sam ranije podijelio na fotozinu. Mogu priložiti poveznice na ovom forumu. Živimo u vremenu 'električne' fotografije, koje je počelo sa početkom 20. stoljeća (korištenjem električne rasvjete), a sve do tada fotografija se (kao medij) razvijala samo na prirodnom (dnevnom) svjetlu. To treba imati na umu.

Svjetlost je najsuptilnija tvar likovnog izražavanja.

Raduje me nastavak započete komunikacije na tu temu.

Ma garantirano da je bilo spike i poslije fajrunta ;o))

Zezam se, ali drago mi je da si imao konstruktivno predavanje, vjerujem da si bio u elementu i da si uživao. Nažalost baš taj dan sam bio full i fizički spriječen za dolazak ...

Btw: pa daj napiši nam neki glas koji su zaključci panela o cameri obscuri ;o))

Čemu kamera opskura? Čemu ta primitivna naprava u ovom vremenu digitalne fotografije!?

Čemu gubiti vrijeme na to što je pradavna prošlost i već davno nadiđeno, novim i efikasnijim?

Kamera opskura je pramajka svih vrsta kamera i foto aparata, teknička i kulturna baština ove civilizacije.

ovo je; ispušteno

Ako ova civilizacija želi opstati bez poštivanja korijenja iz kojeg je izrasla, tada je u zabludi.

Bavljenje kamerom opskurom nije gubljenje vrmena nego

NADOKNAĐIVANJE IZGUBLJENOG VREMENA u kojem je kamera opskura zapostavljana (i gotovo posve zaboravljena), a u kojem je (među) vremenu nastao niz novih foto -materijala, tehnika, metoda i tehnologija koje još nikada nisu bile upotrebljene kamerom opskurom.

Onima koji to shvate (ili samo osjete), pa se upuste u istraživanje, otvaraju se neslućene mogućnosti kreacija u kojima mogu nastati do sada još nikada ostvareni radovi.

Isto to važi i za konstrukcije novih tipova kamera opskura kojima se ta paleta novih mogućnosti još više proširuje.

To što je ispušteno u najavi predavanja, zaključak je većine sudionika u diskusiji nakon predavanja.

Petar Hektorović hrvatski renesansni pjesnik Hvar, 1487. – Hvar, 13. ožujka 1572. na svome dvorcu, Tvrdalju napravio je Cameru Obscuru na više mjesta. Nedavno su rupice otkrivene i digitalno samo zapisano šta prikazuju, evo ovdi

Ivica je već upoznat sa tim ali evo opet za one koji nisu vidili.