kodak, fuji? il nes trece? :)

100asa je iso100 a 400asa je iso400 ( otprilike , digitalci su nešto osjetljiviji pa nije baš 100% isto ) .. veči broj = veča osjetljivost = više zrna ...

ajme užasa ... asi se koriste 100 godina kao mjera , a od kad je digitalnog izmislili su tu glupu ISO skračenicu i sad više 90% ljudi nema pojma šta su to asi ... :-)

ništa tebi Danko , legitimno pitanje i zašto bi ti to uostalom trebao znati kao i bilo ko čiji je prvi fotić bio digitalni ...

ali ono , grozno mi je to gledat , danas kad staviš fotku scaniranu s analognog uvijek se nađe neko da ti spominje "šum" na njoj :-) , nekad je bila temperatura svjetla , danas je white balans itd. u nedogled ... a ne baš tako davno još sredinom 90-tih fotke su se radile ručno , u novine su išle crno bijele ravno sa fotografije ili filma , photoshop nije postojao , da si nekome rekao da če fotografija biti digitalna obukli bi ti luđačku košulju ...

progres je za****** stvar :-)

mislim da ti je veči problem u scaniranju . ako misliš radit fotografije na papiru ok, ali ako ih hočeš u kompu sumljam da češ nači dovoljno dobar scaner da to ima smisla . ovo šta ima badrov i slični je načelno smeće . ako češ scanirat na tako nečem samo češ steči dojam da to ništa ne valja a zapravo če scan biti problem . a hi-profi scaniranje košta i teško je dostupno ...

a treba danas nači i neki lab da ti neko ručno napravi c/b fotke kako spada . za kolor imaju aparate ali sve je to danas konfekcija . analogija je postala exzotična kategorija ..

stvari idu stravičnom brzinom , ja sam do 12. mjeseca 2005. sve radio analogno . ne mogu vjerovati da je tako malo vremena prošlo otkad sam na digitalnom . ko da digitalno radim 15 godina ...

inače kvaliteta analognog srednjeg formata i dalje je nedohvatljiva za digitalce . ali to mora pratiti vrhunski scan sa 50000eura vrijednog scanera inače ništa od toga .. loš scan i sve ode u vjetar

ovako to može izgledati sa vrhunskim scanom ( da je scan običan ne bi bilo ni blizu ovoga ) , takve detalje na texturi kože na ovako velikom cropu nema šanse da ijedan digitalac može dostiči :

sve u svemu lijepo da nekog još to zanima , ako imaš još koje konkretno pitanje reci ... good luck :-)

Onak usput, Fotokemika hoce razviti c/b film rucno i apraviti slike, samo traje (mislim tjean dana). Ostali rade ali strojno. Badrov razvija c/b filmove a slike milim radi strojno. Sretno :-)

100 ASA = 21 DIN ... hehehe, kad je to bilo ... u vrijeme dok sam trčao uokolo s velociraptorima! ;)

oho danko, zar i ti?!

ja sam tebe uvijek smatrao baš pravim primjerom "digitalnog fotografa" (valjda zbog načina obrade fotki), tako da me ovo baš začudilo.... što bi reć da se želiš okušat u analogiji?

e i jos nesto? kako ovaj kiev npr mjeri svijetlo? ili da stvar bude bolja, ne mjeri? :)

Ja bi sve "digitalne fotografe" natjerao da počnu pucat analogiju :)

Kad je već otvorena tema o analogiji postavit ću i ja jedno pitanje

Dobio sam gekkov film od 100 asa bez kutije pa tako neznam vrime njegovog razvijanja. Da li je vrime razvijanja isto kao kod efkinih filmova od 100 asa ili...?

btw - kad je već ova tema ovdje, imao bih pitanjce - gdje kupiti dozu za razvijanje i spiralu za namatanje filma? (dal netko zna dal toga ima i u rijeci, a ne samo u zagrebu?) koliko bi to otprilike koštalo?

zorba - ja uzimam isto vrijeme razvijanja i za geko i za kb100

thule- za Rijeku ne znam, u Zagrebu Kaiserova doza sa dvije spirale je onomad kad sam ja uzimao koštala 180 krznaša, sad je i jeftinija. U Hondlovoj

"...a od kad je digitalnog izmislili su tu glupu ISO skračenicu"

ovo je potpuno krivo.

nicols , u kom smislu ?

Pozdrav svima.

Također se ponekad uhvatim analogije i srednjeg formata, gušta radi, ali i dalje muku mučim sa kojekakvim scanovima, čisti rulet... klasično CB povečanje nisam godinama napravio :(

konkretno, pitanje za gospona bertysa - gdje u Zg-u napraviti koliko-toliko suvisle scanove?

Unaprijed hvala, pozdrav svima :)

nekad smo imali i dine, bili su nam čak i važniji i razumljiviji od asa. :)

ja sam za to da se glupi iso ukine! :)

nikoga ne slučam, slučam samo bertyu i sennu :)))

evo sad sam se cuo s MDZ-om ... on se kao nešto kuži u te p********

njegova teorija ( a pogledao sam na par kutija s filmovima ) je sljedeca ...

ISO nije mjerna jedinica nego standard po kojem se mjeri . Boddhisatva

je lijepo stavio link organizacija ...

ovo 100 , 200 i 400 i u analognim i digitalnim su zapravo još uvijek ASI .. U digitalcima piše : ISO 100 - ali ne piše 100 čega , da piše i dalje bi bili asi ...

tako i na kutijama filmova piše ISO ali ne kao mjera nego kao standard , kao npr. što je u jugoslaviji bio JUS

a kako piše ISO100 tako je to postala opčeprihvačena stvar kao mjera .

Mislim da je u tome stvar

tako da smo napola oboje u pravu a napola nismo :-)

vidiš oni kažu recimo ISO 200/24 znači ISO 200asa/24dina ... ISO je standard a asi i dini su mjere ... u velikoj mjeri ova druga mjera je otpala jer su dini mjera istočne europe pa je zato ostalo iso 100 i sl.

Mjera količine svjetlosti, dovoljne za korektno eksponiranje filma u klasičnoj, ili CCD zaslona u digitalnoj fotografiji. izražava se u internacionalnim ISO (International Standard Organization) jedinicama ASA (ili njemačkim jedinicama DIN-a - Deutsche Industrie Normen). Različiti fotografski filmovi, različito su zahtjevni glede količine svjetla potrebnog za foto-kemijsku pretvorbu koja stvara sliku na filmu. Pri tome visokoosjetljivi filmovi, koji se zadovoljavaju s manje svjetla, rade kontrastnije (daju siromašniju skalu nijansi) i imaju krupnija zrna od "normalnih", što kvari oštrinu slike kod većih povećanja. Stoga se snimci koji trebaju biti posebno oštri, snimaju tzv. "sitnozrnatim" filmom visoke razlučivosti, ali takvi imaju smanjenu osjetljivost, odnosno zahtijevaju obilnije eksponiranje.

Stvari su takve i kod digitalnih aparata, pa se i na njih može primijeniti pojam "osjetljivosti filma" s jednakim utjecajem na zrnatost slike i potrebu svjetla za ispravno eksponiranje.

Normalnom se smatra osjetljivost filma od 100 ASA (17 - 18 DIN-a). Digitalne aparate odlikuje širi raspon osjetljivosti od onoga u klasičnoj tehnologiji i kreće se između 50 i 3.200 ASA. Dakako, ne nude svi aparati čitav navedeni raspon. Visoka maksimalna osjetljivost može biti znakom dobrih performansi aparata.

Cijela objašnjavajuća ISO (DIN, ASA i GOLD) tabela i popis vrsti filmova se moze vidjeti ovdje: ISO film speed scale

ok drago mi je da smo to na kraju razjasnili :-)))

stvarno nisam nikad prije razmišljao o tome .

ok momci za iso, nego kako cu ja fotkat sa kievom? :) ono kako izmjerit svijetlo, kolko sam cito ovaj sto ima gogoya nema bas neki mjerac :D

Danko, gogoya je pametan, ima sve piše na papiru u kutiju filma :DD

kiev 4 i 4a

tu ti je link na manual za kiev 4 i 4a, postoje još 4m i 4am, al razlike su minimalne. stvar je da M modeli imaju ugrađeni svjetlomjer, koji mjeri ambijentalno svjetlo, ne TTL, znači kao da imaš ručni svjetlomjer neovisno od aparata. Ali to imaš u manualu, da te ne davim.

Ako nema svjetlomjera i nemaš ručni svjetlomjer, onda proguglaj malo "Sunny 16 rule", vrlo jednostavno pravilo za aproksimaciju svjetla, a kako moderni film ima dosta široku toleranciju (exposure latitude), ako i fulaš za blendu-dvije, on će to podnijeti, a nakon scana možeš korigirat svjetlo u određenim granicama.

Kijev je inače malo džombast za držanje jer desnom rukom pokriješ "coupled rangefinder" samo tako, pa se čudiš što nemožeš fokusirat ;)), ali u svakom slučaju, kao direktna kopija Contax-a, vrhunski Rangefinder. Ima par caka koje će te mučit:

1. NE GLEDAŠ kroz objektiv (sjeti se skidat poklopac ;))

2. NEMA ZOOM objektiva, to možeš zaboravit

3. Da i ima ZOOM objektiva, opet nikakve koristi jer je tražilo podešeno za 50 mm objektiv, pa ako ti Goran proda i Jupitera 12(35 mm), slika u tražilu(rangefinderu) nema veze s onim što objektiv vidi.

Sorry što ovoliko laprdam, ne znam koliko si sam upućen u rangefindere, pa možda zvučim smješno. No, kad se pomiriš sa svime navedenim, spravica je fora, imaš odličan 50mm objektiv na njemu (obično Jupiter 8, 50mm-f2 ili Industar slične karakteristike, samo malo kontrastniji), fokusira se lako(dupla slika), napinje se ko vekerica ;). Ako ima svjetlomjer, mislim da se asa(iso) može podesit od 50 do 800 ali ti nisam siguran.I tako su vrijednosti čudne, tipa 65ASA, 130 ASA...i tako nekako, tako da za 100 asa treba gađat odokativno;))

i da, ima još jedan problem...obično nemaju špulu za namotavanje filma nego neku čudnu kazetu, a ako toga nema moraš se snalazit sa špulom od iskorištenog filma i "selotejpom". Nadam se da te nisam obeshrabrio od izleta u rusku analogiju ;))

Ako imaš kakva konkretna pitanja, slobodno se obrati..

Ako kupujes takav stari fotic, kupi od nekog tko ga je koristio. Ja sam punici uzeo Zorkija, nije koristen zadnjih 10-15 godina, izgledao je ko iz ducana. Prvio je zezala mast koja se skrutnula u objektivu, a onda se nakon 2 role fima zatvarac jednostavno raspao.

Ti stari ruski fotici imaju neke cudne cake, tipa prvo nategni pa namjesti brzinu zatvaraca ili nesto u tom stilu. U svakom slucaju dobro se raspitaj prije upotrebe.

Mislim da je bolja varijanta uzeti nekog japanca. Yashica Lynx ima kultni status, Canoni i Olympusi su isto jako dobri, samo sto kod nas ih nema bas puno.

kolko para dodje ta yashica?

evo i ja sam pocetnik u analogiji i tek sam ispucao svoje prve dvije rolice sa yashicom 230AF, i sve mi je jasno oko aparata, filmova i to, ali kad se vratim doma suocit cu se sa svojim prvim razvijanjem filma pa cu vjerojatno uletiti sa kojim pitanjem. dotad bi me zanimalo zna li itko postoji li kakva ponuda objektiva za ovaj aparat, trebao bi mi jedan zoom objektiv jer mi je prilicno cudno hvatat moj omiljeni motiv-ulicu, sa sadasnjim kit objektivom.

u ne tako davna vremena je sve to lijepo bilo nacrtano na kutijama filmova (ne sjecam se u kojem je to trenutku potiho nestalo, krajem osamdesetih, pocetkom devedesetih mozda). a u jos malo davnija vremena je bilo znano pravilo 'sunny 16 rule' - za suncana vremena f16 i ekspozicija oko reciprocne vrijednosti brzine filma, dalje je samo malo matematike, koliko se s jedne strane uzme, toliko drugoj treba dodati.

@oceana - a što te spriječava da isplaniraš fotku sa digitalcem, ne pucaš stotine fotki i ne gledaš ih na lcd-u?! ;)

ja svog f801s ne dam taman da tjedan dana gladovala

@Oceana, gle: http://www.aukcije.hr/item.php?id=252490

mozes i svoje EF-iće na njega :)

s pomakom doduse, kaboom, standardno su se upute odnosile na 1/125 s (otuda sunny 16 na 100 asa)

dakle dajte malo i o WB-u :) ako mislim fotkat fotke samo izvan kuce? cuo da je najbolji cloud, istina ili ne?

daklem ...

ovdje možeš vidjeti razliku u toplini svjetla , kako daylight svjetlo vuče na plavo a lampe na crveno :

link 1

link 2

mješanjem izvora svjetla različite topline mogu se dobiti fini efekti ( bez photoshopa ) .. ovo su fotke s filma snimljene daleko prije početaka ozbiljne upotrebe photoshopa

bravo berty30, plaćam ti pivu :DD

ajme, dajte već jednom zaboravite to :D

ISO 100 = 100 ASA

ISO 200 = 200 ASA

ISO 400 = 400 ASA

ISO 800 = 800 ASA

itd....

isto govno, drugo pakiranje :D

Vrijednosti osjetljivosti filma u ASA čine geometrijski niz s faktorom 2, dok u DINu čine aritmetički niz s faktorom 3. Čisto ako nekoga zanima ;)

Vjerojatno su ASA postali prihvaćeniji jer i brzina zatvarača i otvor blende čine geometrijski niz.

Druga nezgodna stvar sa DINom je što se mjeri u stupnjevima, znači osjetljivost 21 DIN se piše kao 21° (pa sad dođe mali kružić gore, kao kod stupnjeva Celzijusa, ne znam hoće se vidjeti dobro). Mnogi amater početnik se zeznuo misleći da ASA 100/21° znači da film ima osjetljivost od 100 ASA pri temperaturi od 21 Celzijus, i da mu se osjetljivost mijenja s promjenom temperature.

thule, nije ti to tako jednostavno, a koji film da stavi, pa kakav je "white balance" njegov?? :))) pa kako će biti interakcija između filma i aparata, pa kada se tu uključi i razvijač..... jaooooooooooo vračamo se digitaliji :))))

za one koje to zanima evo jedan link :)

http://www.fotokemika.net/

otiči na efke i tamo malo gledati grafikone :))))

ching :) i puno uživanja u slikanju i razvijanju, nervoze i iznenađenja, ushičenja kada se pojave prve razvijene fotografije